PET TAJNI BEOGRADA

, AKTUELNO, KULTURA

Beograd je glavni i najveći grad Republike Srbije, koji po popisu iz 2011. godine broji  1.166.763 stanovnika. Predstavlja privredno, kulturno i obrazovno središte Srbije

Podignut je na ušću Save i Dunava, na delu gde se Panonska nizija spaja sa Balkanskim poluostvrom.  Beograd se glavnim gradom Srbije smatra od 1405. godine.

U ovom tekstu imaćeš priliku da saznaš pet tajni o Beogradu.

  1. Beograd je jedan od najstarijih gradova Evrope

Prva naselja na ovom području datiraju iz praistorijske Vinče i 4800 godina pre nove ere. Sam grad osnivaju Kelti u 3. veku pre nove ere, ali već u 1. veku pre nove ere pada u ruke Rimljana, koji su smislili novo ime Singidunum. 

  1. Beograd – jedan grad, petnaest imena 

Beograd je jedan od retkih gradova na svetu koji ima veći broj imena. 

Kelti su ga zvali Singidūn(on), Rimljani Singidūnum, a nakon toga menjao je imena, poput: Alba Graeca, AlbaBulgarica, Fehérvár, Nandoralba, Nándorfehérvár, Landorfehérvár, Weißenburg i Griechisch-Weißenburg, Castelbianco, Veligrad(i)on ili Velegrada, Dar Al Jihad (Kuća rata), Belgrat i Prinz Eugen Stadt

Ime koje se do današnjeg dana zadržalo, Beograd (Belograd),  prvi put spominje se 878. u pismu pape Jovana VIII caru Borisu Bugarskom.

  1. Prva kafana u Evropi 

Prema zvaničnim istorijskim podacima, prva kafana na tlu Evrope otvorena je na Dorćolu. Ideju i koncept kafane na tlu Balkana donose Turci godinu dana nakon što je Beograd pao u ruke Osmanlija. Čak je i sam Carigrad prvu kafanu dobio tri godine nakon Beograda (1526. godine). 

Pravi procvat koncepta kafana dobija se u 19. veku za vreme vladavine Miloša Obrenovića, koji je doneo Uredbu o uređenju ugostiteljskih objekata.

  1. U Beogradu se nalazi najveća pravoslavna građevina na Balkanu – Hram Svetog Save 

Hram se nalazi na istočnom delu Savskog trga, na teritoriji opštine Vračar. Podignut je na mestu na kom se smatra da je Kodža Sinan-Paša 1594. godine naredio da se spale mošti Svetog Save – prvog srpskog arhiepiskopa

Izgrađen je u srpsko-vizantijskom stilu. Visina Hrama Svetog Save iznosi 82 metra, a zauzima površinu od 4.830 kvadratnih metara u prizemlju i 1.500 kvadratnih metara na kom se prostiru tri galerije na prvom nivou. 

  1. Noćni život Beograda kao svakodnevica brojnih Beograđana

Noćni život grada Beograda nikog neće ostaviti ravnodušnim. Od noćnih barova do mesta sa tradicionalnom muzikom, čuju se melodije ulicama glavnog grada skoro tokom svake večeri. 

Pripremio: Lazar Smilić

Izvor: Eleazarinbelgrade.wordpress.com

Foto-izvor: Žaklina Medenica