Da li nas tehnologije protiv koronavirusa špijuniraju?

, IT

Radi suzbijanja epidemije koronavirusa, nekoliko zemalja koristi tehnologiju za digitalno praćenje širenja virusa, s različitim stepenom invazivnosti. U javnosti se digla buka da ova tehnologija predstavlja opasnost za privatnost ljudi. Negativan primer je Južna Koreja, gde se dogodilo da su tekstovi o zaraženim osobama javno podelili detalje o polu i starosti i ugrozili njihovu privatnost. Međutim, „cela Evropa, Tajvan i Singapur su unajmili privatne kompanije za prikupljanje podataka, obezbeđujući zaštitu istih“, rekla je Tehilla Shwartz Altshuler, član istraživačkog centra Izraelskog instituta za demokratiju.

IZRAEL

Izraelska tehnološka kompanija NSO Group Ltd. proizvela je novi proizvod za praćenje širenja koronavirusa. Softveru treba dve nedelje da prati informacije na mobilnom telefonu zaražene osobe kako bi mapirao podatke o lokaciji osobe koje su prikupile nacionalne kompanije za mobilnu telefoniju. Ove kompanije tačno određuju građane koji su bili u kontaktu sa pacijentom duže od 15 minuta. Ovi podaci se zatim mogu koristiti za zaustavljanje širenja infekcije.

Pročitajte i: Korona virus: U periodu izolacije, opustelim ulicama Italije, ori se pesma ljudi sa balkona

Ova tehnologija je prvobitno bila namenjena za borbu protiv terorizma, što je izazvalo još jednu kontroverzu NSO Group Ltd. kompanije, koja je već bila osumnjičena za ugrožavanje privatnosti i ljudskih prava. Sve te prethodne optužbe je ova kompanija odbacila.

Za razliku od NSO-ovog špijunskog softvera poznatog kao Pegasus, softver velikih podataka ne prati mobilne telefone i ne vrši nadzor“, rekla je osoba upućena u ovu temu, želeći da ostane anonimna. „To je civilni proizvod koji se prodaje državnim ministarstvima zdravlja i nije mu potrebna posebna dozvola za izvoz iz Ministarstva odbrane Izraela. Ako softver utvrdi mogući slučaj zaraze, tekstualna poruka se šalje na SIM broj, bez otkrivanja identiteta vlasnika vlastima. Kada je test na virus pozitivan i građanin da dozvolu, službenici mogu da povežu njegovu SIM karticu sa njegovim identitetom.“

KINA

U Kini vlada je uvela novi stepen praćenja: ulazak u stambeno naselje ili radno mesto zahteva skeniranje QR koda, upisivanje imena i identifikacionog broja, temperaturu i nedavnu istoriju putovanja. Telekom operateri prate kretanja ljudi, dok platforme društvenih mreža poput WeChat-a i Weibo-a imaju dežurne telefonske linije kako bi ljudi mogli da prijave druge koji su možda bolesni. Kompanije, u međuvremenu, uvode tehnologiju prepoznavanja lica koja može otkriti povišene temperature u gomili ili označiti građane koji ne nose masku za lice. A niz aplikacija koristi lične zdravstvene podatke građana zbog upozoravanja na blizinu do zaraženih pacijenata.

Dok su mere zaštite niske tehnologije primenjene koliko i visokotehnološke, kineski nadzor je pun rupa. Građani su posebno kritični prema sistemu zvanom Health Code, na koji se korisnici mogu prijaviti putem Alipay-a ili WeChat-a. Ovaj sistem pojedincima dodeljuje jednu od tri boje na osnovu njihove istorije putovanja, vremena provedenog u žarištima epidemije i izloženosti potencijalnim nosiocima virusa. Softver će uskoro ljudima omogućiti da provere boje drugih stanovnika unosom svojih ličnih identifikacionih brojeva. Jedan negativan primer nadzora je kada se jedan stanovnik požalio na Weibo jer se vozio kroz Hubei bez zaustavljanja, ali mu je boja koda promenjena u žutu iz zelene. To ga je upozorilo da će morati da bude pod karantinom. 

Građani dodatni nadzor smatraju frustrirajućim i samo još jednim dokazom nemoći vlade u kontroli virusa. Stručnjaci kažu da je virus dao vlastima povod da ubrzaju masovno prikupljanje ličnih podataka zbog praćenja građana, što je opasno s obzirom na to da zemlja nema stroge zakone koji regulišu lične podatke. 

„Intruzivni nadzor je već ’novo,normalno’. Pitanje za Kinu je koji je, ako uopšte postoji, nivo nadzora koji stanovništvo želi da toleriše“, rekao je Stuart Hargreaves, vanredni profesor na Pravnom fakultetu kineskog univerziteta u Hong Kongu, fokusirajući se na zakon o privatnosti i informacijama.

Pročitajte i: Kako koronavirus utiče na tržište računarske i mrežne opreme?

Autor: Katarina Ranković

Izvori:

www.theguardian.com

www.bloomberg.com

Foto:

www.ubermetrics-technologies.com