Stres tokom studiranja: Uzroci i kako ga pobediti (2.deo)

, STUDENTI

Lako je uočiti pojavu stresa – samo treba zapaziti promene u svom raspoloženju. Postoje 3 faze stresa:

Faza zabrinutosti

Kao odgovor na uticaj stresogenih faktora, psiha čoveka reaguje uznemireno. Uznemirenost u organizmu služi kao signal za pokretanje odbrambenog mehanizma. Ovu fazu je lako uočiti.

Faza otpora

Organizam dolazi u stanje koje mu omogućava da se samostalno nosi sa stresom. Po pravilu, ova faza ne izaziva uznemirenost, posebno ako osoba uspe da uspešno reši problem.

Faza iscrpljenosti

Ako delovanje stresogenog faktora potraje duže, osobu sustiže stres. Rezerve organizma se iscrpljuju, borba sa stresom postaje sve teža i na kraju stres u potpunosti potiskuje osobu. Kao i prvu fazu, i treću fazu je lako primetiti.

Faze koje smo ovde predstavili je detaljno opisivao u svojim radovima kanadski naučnik Hans Seli još sredinom 20. veka, ali i dan danas su ove informacije aktualne. Ako vaše stanje počne da odgovara jednoj od navedenih faza, trebalo bi da se zapitate da li imate posla sa stresom. A to možete da potvrdite ukoliko obratite pažnju na uobičajene simptome stresa.

Uobičajeni simptomi stresa su:

  • gubitak snage;
  • apatija;
  • loš apetit;
  • poremećaj spavanja;
  • razdražljivost;
  • burno reagovanje;
  • glavobolja;
  • rasejanost;
  • smanjena koncentracija;
  • problemi sa pamćenjem

Sve navedeno jako loše utiče ne samo na opšte stanje studenta, već i na njegov akademski uspeh.

Posledice stresa tokom studiranja

Usled stresa student otežano prima i pamti informacije, nerado odlazi na predavanja i neefikasno se priprema za ispite, tj. njegov opšti učinak je loš. Ako student pritom zanemaruje zdrav način života, pije puno kafe i ostalih kofeinskih napitaka, nepravilno se hrani, malo se odmara, situacija se pogoršava.

U slučaju dugotrajnog stresa, povećava se opterećenje na srce, podiže se krvni pritisak, slabi imunološki sistem, što povećava rizik od bolesti. Pored toga, dolazi do opadanja samopouzdanja i raspoloženja. To može dovesti do pojave loših navika i zavisnosti, kao na primer od cigareta, alkohola, lekova i droge. Tako osoba može pokušati da se bori sa teškim okolnostima, što je pogrešno.

Mnoga naučna istraživanja pokazuju da čak i nakon što stresogeni faktori prestanu da deluju, organizmu i psihi treba dosta vremena da se oporavi i vrati u normalu. A to je još jedan dobar razlog zbog čega ne bi trebalo sebi da dopustite ni razvoj, ni, čak štaviše, pogoršanje stresa.

Nastavak sledi sledeće nedelje.

Autor: Marija Ignjatović