Šta su deonice i čemu služe?

Deonice ili akcije predstavljaju učešće građana u nekoj kompaniji ili preduzeću, odnosno procenat koji oni  investiraju u tu kompaniju, a time i kupe fragment/e tržišne vrednosti kompanije.

Preduzeća i kompanije nude deonice kako bi skupile novac za investicije, projekte ili kako bi pokrile neke druge izdatke. Skoro svaki milijarder Forbsove liste 400 najbogatijih ljudi na svetu je dospeo na tu listu zahvaljujući početnom kapitalu koji je zarađen prodajom i kupovinom deonica na berzi.  Do nedavno, deonice su predstavljale privilegiju bogatih, ali širim otvaranjem društva i ekonomije, ova „igra bogatih ljudi“ je postala dostupna svima. Danas svako može da imao svoj udeo u vlasništvu kompanije i time zaradi veliki novac! Najbolji i najsigurniji način za bogaćenje putem deonica jeste edukacija i pametno investiranje u kompanije, odnosno podrobno upoznavanje sa okolnostima koje vladaju u privrednom entitetu u koji investirate svoj novac.

Bitno je znati da što više raste cena deonica u kompaniji u kojoj imate akcije, to je prilika za pasivnim uvećavanjem vašeg budžeta izvesnija. Recimo da kupite deonicu od 1000 dinara i kroz neko vreme se vrednost deonica te kompanije na tržišti poveća za 10%, vi možete tu deonicu koja sada vredi 1100 dinara prodati na berzi i povećati svoj profit za 10%. Da ste kupili 5 takvih deonica, vrednost svake deonice ponaosob bi bila podignuta za 10% i tada biste zaradili 5500 dinara, odnosno vaša zarada bi bila tih 500 dinara na uloženih 5000.

Pročitajte i: 5 najbogatijih ljudi današnjice

Dve su najzastupljenije vrste deonica, ali postoje i dva načina na koje možemo da kupimo deonice. Prva mogućnost kupovanja deonica jeste tzv. Inicijalna javna ponuda (IPO – Initial Public Offering). Ovoj praksi pristupaju veće kompanije ili kompanije koje su tek u usponu, jer ovime prikupljaju nove fondove za finansijske avanture, a dok su cene deonica poprilično niske i fiksne, odnosno cena deonice u Inicijalnoj ponudi ne zavisi od tržišnih previranja, nego je ona koju sama kompanija ili preuzeće da. Nakon što je deonica prodana privatnim građanima putem IPO, ona biva prebačena na berzansko tržište i svaki sledeći put kada bude prodavana ili kupovana, te transakcije će biti posredovane na berzi. Drugi način za preuzimanje deonica, odnosno akcije jeste da ih kupimo na berzi po ceni koja, skoro definitivno neće biti ista onoj koju je kompanija nudila u IPO.

Kada je reč o vrstama samih deonica i o tome kakve beneficije donose kupcima akcija, odnosno akcionarima, govorimo o „Common“ i „Preffered“ deonicama koje nose veći ili manji rizik sa sobom i veću ili manju zagarantovanu finansijsku dobit. Kao akcionar koji poseduje  „Common“ deonicu možete imati pravo glasa (najčešće jednom godišnje) na sastancima akcionara, iako vaš udeo u kompaniji (broj deonica koje posedujete) jeste proporcinalan vašem uticaju na rad same kompanije. To znači da vaš glas nije prvi koji će čuti Bord direktora, telo koje zastupa interese akcionara u datoj kompaniji. „Common“ deoničari, dakle, imaju pravo glasa na sastancima deoničara, ali kada je reč o dividendama, novcu koji kompanija zaradi na deonicama koje smo mi kupili, kompanija može odlučiti da ih ne podeli među akcionarima, što se često dešava. Dividende se izdaju svaka tri meseca ili jednom godišnje. Ukoliko dođe do opadanja vrednosti deonica neke kompanije na berzi, „Common“ akcionar gotovo da nema mogućnosti da proda svoju deonicu tamo, a zadnji je na listi onih kojima eventualno može biti vraćena dividenda ili ako kompanija uopšte ne daje dividende, mala je verovatnoća da će vaša investicija bilo kako moći da bude spašena. (Rekli smo da može biti i rizično.)       

„Preffered“ deoničari, sa druge strane, nemaju pravo glasa na skupovima akcionara, ali zato imaju prednost nad akcionarima „Common“ akcija kada je u pitanju vraćanje imovine, odnosno vraćanje dividendi od strane kompanije. „Preffered“ deonice ne obećavaju viši  povraćaj profita jer nemaju istu vrednost na berzi, ali je zato sam povraćaj novca dosta sigurniji nego što je to kod deonica tipa „Common“. Na ovom primeru možemo videti da su ove dve vrste deonica obrnuto srazmerne; „Common“: Veći rizik, veća zarada –  „Preffered“: Manji rizik, manja zarada.

Zašto bismo ulagali u deonice?

Deonice su odličan način da podelite profit najuspešnijih firmi, sa prosekom od 10% povraćaja investitorima, odnosno na sumu uloženu u neku kompaniju ili preduzeće, čime pomažete razvitak tih samih privrednih entiteta, dobijate profit od 10% na uloženu svotu. Ovo je jedan od najbezbednijih načina za zaradu, za očvršćivanje svog penzionog fonda ili pripremu bilo kojeg drugog velikog ulaganja, ako svoje deonice posejete po celom spektru različitih industrija, jer samo tako sebi garantujete povraćaj profita.

Rizici!

Kao što smo već pomenuli, u poslu kupovina-prodaja deonica moguće je izgubiti sav novac koji uložite. Takođe, kada je reč o „Common“ deonicama, najverovatnije je da nećete dobiti pravo na dividendu, odnosno povraćaj uloženog novca, ali ipak treba proračunati sve pre nego što donesete odluku, jer je povraćaj visok, oko 10 procenata, a postoje visoko kvalitetne strategije koje možete upotrebiti da biste osvojili profit (kupovina saveta u velikim firmama, unajmljivanjem brokera itd.).

Pročitajte i: Čemu nas je COVID-19 naučio o biznisu?

Pripremio: Luka Ivanović

Izvori: forbes.com, onlinetrziste.com

Foto izvor: marketwatch.com