Youth NOW

FEST focus – „Ribanje i ribarsko prigovaranje“

U okviru ovogodišnjeg programa 49. Međunarodnog filmskog festivala – FEST 2021 u Beogradu u kategoriji ,,FEST focus” posvećenoj ,,hrabrim autorskim ostavrenjima“ prikazan je film Milana Trenca ,,Ribanje i ribarsko prigovaranje“.

Ovim filmom ekranizovano je renesansno delo hrvatskog pesnika i erudite Petra Hektorovića, koga u filmu tumači Rade Šerbedžija.

Film je premijerno prikazan na prošlogodišnjem Pulskom filmskom festivalu na kome je osvojio tri Zlatne arene – za glavnu mušku ulogu (Rade Šerbedžija), sporednu mušku ulogu (Leon Lučev), kao i Zlatnu arenu za najbolju muziku na filmu (Igor Paro).

Izvor: Tportal.hr

„Ribanje i ribarsko prigovaranje“ je najvažnije delo hrvatskog pesnika i erudite Petra Hektorovića. Dovršeno je 1556. godine, a objavljeno 1568. godine u Veneciji. ,,Ribanje“ je narativni spev u tri dela u kome Hektorović opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Brača i Šolte, na kome su ga pratili i pravili mu društvo hvarski ribari Paskoje Debelja (Leon Lučev)  i Nikola Zet (Bojan Brajčić).

„Ideja za film došla mi je sasvim slučajno, dok sam jednog ljeta prije nekoliko godina čitao „Ribanje i ribarsko prigovaranje” u Starigradu na Hvaru. Činilo se kao poprilično teško djelo, gotovo neprohodno za ekranizaciju. No, to je bio izazov za mene. To je kao kad vidite veliku planinu, do čijeg se vrha naizgled ne možete popeti, pa ju poželite savladati. Imao sam u kući knjigu na engleskom i dok sam bio na moru, poželio sam je pročitati. Čim sam je pročitao, poželio sam ju ekranizirati,” kazao je scenarista i reditelj filma Milan Trenc.

Radnja i istorijski period iz koga je delo iziskivali su scenografiju i kostimografiju specifičnu za to doba. Sam govor likova doprineo je vernijem dočaravanju dešavanja i samog vremena u kome je delo nastalo. ,,Bio je to jako naporan projekat, a sve zarad sprovođenja u djelo priče koju nam je zapravo Petar Hektorović iz neke druge dimenzije dao u amanet,” istakao je on.

Izvor: Fest.rs

Tok celog snimanja filma, po rečima ekipe, pratila je dobra sreća i idealni vremenski uslovi.

Čini se kao slučajnost. Nisam praznovjeran, no u jednom sam se trenutku uistinu preplašio svih sinergija. S jedne strane bilo je dosta prepreka, s druge bilo je dosta slučajnosti i sreće, tako da sam u jednom trenutku počeo vjerovati da Hektorović bdije nad ovim projektom i pomaže nam. Primjerice, svaki bi dan bilo lijepo vrijeme, osim na dan kada smo trebali snimati prizor oluje, tada bi uistinu i bila oluja, i slično. Kada bi nešto krenulo loše, ubrzo bi se pojavilo bolje rješenje,“ dodao je Trenc.

Rade Šerbedžija je istakao važnost ovog ostvarenja govoreći o očuvanju kulturne baštine ovih prostora: „Iznad svega me fascinirao panslavizam. Petar Hektorović je bio istinski panslaven – govorio je o ujedinjenju Slavena, da je taj slavenski narod veliki i da govori najvećim jezikom na svijetu,“ istakao je on.

Na svom trodnevnom putu, Petar zapisuje razgovore i „prigovaranja“ hvarskih ribara, diveći se usmenom izražaju pučana. Pijući sa njima, on doživljava halucinacije i suočava se sa scenama iz svoje prošlosti. Susreće se sa mitološkim bićima i svojim najvećim strahovima. Kroz sve ove priče, provlače se priče o odnosima, netrpeljivosti i međusobnoj zavisnosti seljaka i vlastelina tog vremena.

Izvor: Fest.rs

U tom periodu, Petar Hektorović gradi Tvrdalj, letnjikovac na Hvaru. Po povratku sa mora, on odlučuje da to zdanje bude namenjeno svima, kako vlastelinima, tako i pučanima. U njemu je ostvario ideju mikrokosmosa – malog, zatvorenog sveta u kojem prostor za život imaju sva božija bića – ribe, ptice, biljke i ljudi.

Tvrdalj Petra Hektorovića

Tvrdalj je i kamena knjiga – Hektorović je u njemu uklesao više od dvadeset kamenih natpisa na latinskom jeziku. Vlastiti životni moto uklesao je na italijanskom jeziku: ,,Fede e realtà o quanto è bella – O koliko su lijepe vjera i stvarnost.“

Tvrdalj je danas, sa ribnjakom i golubarnikom nad njim, najpoznatija građevina Starog Grada Hvara.

.

.

PROČITAJTE I : RADE ŠERBEDŽIJA – dobitnik „Beogradskog pobednika“

.

.

Priredila: Milica Šojić

Dodatni izvori:

Tvrdalj Petra Hektorovića

zlatnavrata.hr

Exit mobile version