Šta znate o sunčanju?

, AKTUELNO

Poslednjih nekoliko godina trend i ideal ženske lepote jeste taman, preplanuli ten. Upravo to tera devojke da se satima izlažu sunčevim zracima, često bez ikakve ili bez adekvatne zaštite. Međutim, dermatolozi kažu da se naša koža tamnjenjem brani od štetnog uticaja sunca.

Sunčevi zraci pomažu sintezu vitamina D što jača kosti i zube i potpomaže njihov razvoj, a novija istraživanja pokazuju da umereno sunčanje može, takođe, imati povoljan uticaj i na neke hronične bolesti.

Postoji 6 tipova kože, u zavisnosti od toga koliko brzo potamne na suncu. Koža prvog i drugog fototipa karakteristična je za Engleze, Skandiavce, Ruse i Irce i ona ne tamni, već pocrveni i nakon nekoliko minuta provedenih na suncu. Ostali tipovi kože više ili manje tamne, što zavisi od količie melanina, pigmenta u koži.

Optimalo vreme koje treba da provedete sunčajući se je oko 15 minuta. U tom periodu se sintetiše dovoljna količina vitamina D koja ima blagotvoran uticaj na organizam.

UV zraci

Ultraljubičasto zračenje čini tek 10 % sunčevog spektra. Kroz atmosferu prolaze UVA , vidljivi zraci koji štetno utiču na oči, i UVB, nevidljivi, ali zraci koji dovode do malignih oboljenja. Njihov najveći uticaj je između 12 i 14 časova.

Posledice

Opekotine su najčešća posledica prekomernog izlaganja sunčevom zračenju. Simptomi su: bol, napeta koža, crvenilo, često i plikovi, a mogu se ublažiti vlažnim oblogama i neutralnim, smirujućim kremama.

Nije retka ni pojava alergijske reakcije. Manifestuje se otokom, osipom, mrljama na koži i plikovima. Važno je znati da alergija može nastati usled uzimanja određenih lekova, kozmetičkih preparata ili parfema u kombinaciji sa sunčanjem.

Melanom je najgora posledica prekomernog izlaganja sunčevim zracima. Predstavlja smrtonosni oblik raka kože i najviše se vezuje za izgorelu kožu. Istraživanja pokazuju da ako ste samo jednom pocrveneli nakon sunčanja, to znači da ste dvostruko povećali rizik za dobijanje melanoma. Uticaj sunčevih zraka ima kumulativno dejstvo, što znači da se posledice mogu osetiti i godinama kasnije. Prerano starenje, bore i smeđe fleke na koži, takođe, mogu biti posledice sunčanja.

Kako da se zaštitimo?

Sredstva za zaštitu funkcionišu tako što „blokiraju“ sunčeve zrake zadužene za nastanak oštećenja na koži. Pri njihovom odabiru treba obratiti pažnju na zaštitni faktor.

Osobama sa svetlijom puti preporučuju se proizvodi sa većim zaštitnim faktorom, kao i primena preparata sa  „sun block“ zaštitom koji odbijaju sunčeve zrake poput ogledala zahvaljujući materijama poput titan – dioksida i cink oksida. Bitna je i količina sredstva koju koristimo. Tako je za područje lica potrebno naneti sredstva veličine jedne kovanice. Osim toga, bitno je i rasporediti ga na sve delove tela koji su izloženi suncu.

Ne smemo zanemariti delove tela  poput temena, stopala i ušiju. Bez obzira što je koža glave prekrivena kosom, nju itekako treba zaštiti. Tanku kožu stopala, takođe, treba zaštititi, a zbog obuće, često i obnavljati zaštitno sredstvo. Usne su veoma osetljive, pa i njih treba tretirati balzamima sa visokim faktorom zaštite. Najbolje je sredstvo naneti oko 20 minuta pre samog sunčanja, jer im je potrebno neko vreme da počnu da deluju i prodru u sve slojeve kože. Ovo pravilo važi i za ona sredstva na kojima piše da deluju odmah. Takođe, jednom naneto sredstvo ne znači da ste čitav dan zaštićeni. Znojenje, prašina i odeća uklanjaju sredstva sa kože, pa je najbolje nanositi sredstvo svakih 90 minuta.

Mnoge kozmetičke kuće prave proizvode sa zaštitnim faktorom. Međutim, dermatolozi upozoravaju da je stepen zaštite ovim proizvodima toliko nizak, da bi nam za zaštitu bilo potrebno 7 puta više proizvoda nego što ga inače koristimo.

Solarijum

Trend potamnjivanja kože u solarijumima raste poslednjih nekoliko godina. Njihovi korisnici često su svesni rizika koje solarijumi nose, ali ne odustaju od svog cilja.

Veštački UV zraci iz lampi za sunčanje mogu imati višestruke negativne efekte na kožu. Mogu prouzrokovati prevremeno starenje, slabljenje ili potpuno blokiranje imunog sistema, kataraktu, oštećenje vida, kao i melanom.

Svetska zdravstvena organizacija uputila je preporuku da solarijum ne smeju koristiti: osobe mlađe od 18 godina, osobe sa mnogo mladeža na telu, osobe sa fototipom 1 i 2, sa tendencijom pegavosti, one koje su u detinjstvu imale česte opekotine od sunca, osobe sa malignim promenama na koži, sa oštećenjem kože od sunca, osobe koje imaju kozmetičke preparate na koži i koje piju određene lekove.

U Srbiji od melanoma godišnje oboli oko 500 ljudi. Oko 1000 ljudi se leči, a 350 umre. Na 100 000 ljudi, oboli svaki osmi muškarac, odnosno svaka šesta žena, a umre svaki drugi čovek (Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“).

Fotografija: www.savjetnica.com

Jovana Branković