Koliko su prvi beogradski bioskopi bili ispred onih u svetskim metropolama

, KULTURA

Danas gotovo da uopste više nema bioskopskih sala u kojima možemo da doživimo srčanu, skoro stadionsku atmosferu koja je bila karakteristična za duh Beograda i prve bioskopske projekcije. Bioskopi Kozara, Kosmaj, Odeon, Jadran, Slavija, Zvezda, 20. oktobar, Balkan predstavljali su omiljena mesta za Beograđane. Repertoari su bili žanrovski profilisani tako da je svaki posetilac mogao da pronađe salu u kojoj će uživati uz neko svetsko ostvarenje.

Istorija beleži da je prva filmska projekcija u Beogradu održana 6. juna 1896. godine, u gostionici „Zlatni krst“ na Terazijama, nepunih šest meseci posle svetske premijere kinematografa u Parizu. Predstavnici kompanije „Braća Limijer“ boravili su u srpskoj prestonici 25 dana i prikazivali svoje filmove, koje je došlao da vidi i kralj Aleksandar Obrenović. Deset godina kasnije osnovan je prvi stalni bioskop, pa je jasno da prisustvo filma u kulturnoj ponudi grada predstavlja deo beogradskog nasleđa, tradicije i osobenosti javnog života.

Jedan od najistaknutijih bio je bioskop „Kozara“. Kod Beograđana važio je za prestižni bioskop. Održavale su se premijere filmova nagrađenih Oskarom. Otvoren je 1911. godine, kao dozidana sala u sastavu hotela „Kasina” vlasnika Đorđa Bogdanovića, projektovana po svim propisima tog vremena sa samo jednom namenom – da se u njoj prikazuju filmovi. Kada bi film bio skinut sa repertoara Kozare onda bi nastavio život po ostalim beogradskim bioskopima, ali na njih se nije čekalo dugo, najviše mesec dana.

Bioskop „20. oktobar“ u Balkanskoj ulici poznat je po popularnosti među ljubiteljima filma posle rata, ali i po nemilom događaju, dotada nepoznatom Beogradu. U terorističkom ustaškom aktu u punoj bioskopskoj sali 1968. godine jedna osoba je stradala, a jedna teško povređena sa trajnim posledicama.

Pročitati i: Otvaranje izložbe „Ljubavi velikana – od inspiracije do destrukcije“

Pored mnogobrojinih bioskopa u centru prestonice i drugi delovi grada obezbedili su svojim sugrađanima da uživaju u svetskim ostvarenjima. Gotovo da je svaki kraj imao svoj bioskop. Fontana na Novom Beogradu, Šumadija na Banovom brdu, Voždovac u Ulici vojvode Stepe, Avala na Crvenom krstu, Slavica na Karaburmi, Drina u Ulici despota Stefana.

Pored ubrzanog napretka tehnologije i mogućnosti da se filmovi odgledaju i u kućnim uslovima za nestajanje velikog i vrednog bioskopskog nasleđa zaslužna je i privatizacija „Beograd filma“ u čijem je vlasništvu bilo oko 15 bioskopskih sala.

Autorka: Marija Kojić

Foto izvor: Vreme, RTS

Izvor: RTS, 011info