Akademik, slikar, član SANU-a VLAHO BUKOVAC

, AKTUELNO, KULTURA

Vlaho Bukovac (Cavtat, 4. jul 1855 – Prag, 23. april 1922), poznati je srpski slikar, akademik i svojevremeno član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Silom prilika je u svom životu bio mornar, radnik u fabrici, pomoćnik fotografa, da bi postao svetski priznat i poznat slikar, te član SANU-a.

Rođen je u Cavtatu u Habzburškoj monarhiji, koja je danas deo Dubrovačko-neretvanske županije. Iako je planirao da upiše Dubrovačku gimnaziju, obreo se u Americi, gde je želeo da studira. Zbog situacije u delu porodice sa kojom je živeo, ovo se ne ispunjava i Vlaho najpre postaje mornar, da bi vremenom i uz promenu poslova, zaradio dovoljno novca da se vrati kući.

Po povratku, razmišlja da ode u Rim da studira slikarstvo, ali se obreo u Parizu. Tamo je, u nadi da će dobiti stipendiju, poslao svoje delo ,,Turkinja” Josipu Juraju Štrosmajeru, ali je umesto toga dobio hiljadu franaka. Slikarstvo je zatim studirao u Kabanelovoj školi lepih umetnosti, kod poznatog slikara Jaroslava Čarmaka.

Bukovčev uspeh počinje sa slikom ,,Velika Iza”, koju izlaže 1882. godine, da bi je potom prodao za pet hiljada franaka, čime postaje slavni slikar u Parizu.

Tokom 1882. godine je pozvan u Beograd, tadašnju Kraljevinu Srbiju, gde oslikava portrete kraljice Natalije i kralja Milana Obrenovića. Uradio je portrete i Drage i Aleksandra Obrenovića, kao i kralja Petra i Aleksandra Karađorđevića.

Kasnijih godina svog života, živeo je i slikao u ateljeu u Pragu, gde je i preminuo 1922. godine.

Procitajte i: Kako dišete? – Izložba slika “Sloboda na dah”

Mnoga njegova dela možete videti i u galeriji SANU u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, gde je u toku njihova izložba koja će trajati do 28. marta, a kroz koju je već prošlo nekoliko desetina hiljada ljudi. Neka njegova dela slikana na toj izložbi predstavljamo u nastavku članka:

Moje gnijezdo, 1897.

Ikarov pad, 1898.

Portret kralja Aleksandra Obrenovića, 1901.

Kraljica Draga Obrenović, 1901.

Autoportret sa cigaretom, 1911.

Kajanje, 1914.

Kralj Aleksandar Karađorđević, 1922.

Pripremio: Marko Jovanović

Izvori: https://www.sanu.ac.rs/vlaho-bukovac-slikarstvo-neprolazne-lepote/

http://srpskaenciklopedija.org/doku.php?id=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%85%D0%BE_%D0%B1%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86

Foto-izvor: Marko Jovanović