Zašto reciklaža?

Ljudska populacija raste i svaki čovek dodaje značajan otpad tokom svog životnog veka. Ono što je frustrirajuće je to da u razvijenim zemljama nije teško napraviti promenu. Kad bi svako reciklirao samo jedan časopis, spasili bi 75000 drveća.

Šta je tačno reciklaža?

Svakodnevno koristimo veliki broj proizvoda samo da bi zadovoljili neke osnovne potrebe. Ambalaže većine takvih proizvoda se bacaju i završavaju na deponijama. Umesto bacanja u smeće, možemo otpad baciti u odgovarajuće korpe i kontejnere za reciklažu. Njihov sadržaj se nosi u ustanovu za reciklažu ili na lokaciju gde se taj materijal može ponovo iskoristiti.  Proizvod koji može da se reciklira se vraća u sirovu formu i može da se iskoristi da se kreira novi i drugačiji proizvod.

U regularnoj produkciji sirovi materijali se uzimaju direktno iz ograničenih prirodnih izvora. Na primer, sveža pulpa od drveta se koristi za papir prve generacije. Medjutim, papir može da se iskoristi za produkciju novog papira bez velikog kompromisa kvaliteta finalnog proizvoda. Isto važi za druge proizvode kao što su metal, staklo i plastika.

Zašto je reciklaža bitna?

Od ličnog zadovoljstva do globalnog unapredjenja, razlozi su brojni.

  • Recikliranje nas čini svesnijim našeg korišćenja i bacanja sredstava. Studije pokazuju da ljudi koji instinktivno recikliraju kupuju manje nepotrebnih stvari. Oni razmišljaju kako će se rešiti pakovanja i pre nego što ga zapravo kupe. Kao rezultat, štedi se novac i spašava planeta.
  • Povećava se radna snaga za potrebe preuzimanja i proizvodnje tokom procesa reciklaže.
  • Reciklaža vodi zdravijoj vodi, zemljištu i vazduhu
  • Smanjuje se zavisnost od ograničenih prirodnih sredstava
  • Čuva se električna energija, što doprinosi i pojedincima i kompanijama

Zašto su deponije loše

Veliki deo otpada koji završi na deponijama sadrži nekakve otrove. Jedan od glavnih primera za ovo je elektronski otpad. Prosečan elektronski uradjaj može sadržati živu, arsen, olovo, kiseline, kadmijum, PVC itd. Iz ovakvog otpada, kao i drugih vrsta otpada vremenom se otpuštaju toksični elementi koji dalje ulaze u zemlju, reke, jezera, mora i podzemne vode. Negativni efekti su katastrofalni za floru i faunu, a samim tim i za nas koji ih konzumiramo. Što se tiče organskih materija kao što su ostaci hrane, njihovim sabijanjem na deponijama prekida se protok kiseonika, čime se započinju anaerobični procesi koji vremenom dovode do ispuštanja metana, gasa 25 puta jačeg od ugljen-dioksida. Ovim se dalje produbljuju već kritični problemi globalnog zagrevanja i klimatskih promena. Jedan od načina borbe protiv toga je kompostiranje.

Šta se dešava sa plastikom koja ne može da se reciklira/se ne reciklira?

Za plastiku važi da može biti skupo da se procesuira ili postoje plastike koji ne mogu da se recikliraju zbog izloženosti hrani ili nekim hemijskim sredstvima. Do sada su takvi proizvodi bili izvoženi u Kinu. Medjutim, 2018. godine, Kina je objavila zabranu na uvoz plastičnog otpada kao inicijativu za čišćenje svoje okoline. Pre toga, u Kinu je tri decenije svake godine uvožena čak polovina reciklirane plastike na svetu. Zabranom su druge države kao što su Malezija, Tajland i Vijetnam postale glavni uvoznici plastičnog otpada. Ove manje razvijene države nisu uspele da izdrže finansijske pritiske reciklaže i podstaknute su brojne neetičke prakse koje lokalna vlast dugo pokušava da raskrinka i zatvori.  Kao rezultat, otpad ostaje u napuštenim ustanovama ili napušten na lukama. Ovo je samo još jedan razlog zašto se za otpad moramo dobro pobrinuti na lokalnom nivou. Iako je otpad na drugom mestu, šteta je globalna.

Veliki problem je i ogromna količina plastike koja završi u okeanima. Svake godine oko 8 tona plastike završi sa plaža u okeanima. Ovo je ekvivalentno postavljanju 5 velikih punih kesa za smeće na svakih pola metra svake obale na svetu!!! Plastika često sadrži različite aditive koje je čine jačom, izdržljivijom itd, a upravo ti aditivi produžavaju proces razgradnje koji u proseku traje više od 400 godina.

Plastika koja završi u vodi, kretanjem kroz nju, razlaže se na mikroplastiku koja završava u pijućoj vodi, vazduhu, i u organizmima vodenih stvorenja, ubijajući milione godišnje, čak menjajući i genetiku vrsta. Teško je povratiti i veće komade pastike iz okeana, a kamoli mikroplastiku. Mikroplastika i hemija iz krema za sunčanje ubila je više od 50 posto koralnih grebena na svetu. Koralni grebeni čine 0.1% okeana, a na njima živi (je živelo) 25% morskih životinja.

Koralni grebeni pre nekoliko godina i danas

Kako smanjiti količinu otpada koju stvarate

Pre same reciklaže, postoji još jedan bitan korak, a to je smanjenje broja proizvoda koje koristimo. Što manje proizvoda kupujemo, manje otpada stvaramo. Dakle, prvo pokušajmo da smanjimo korišćenje, zatim da  kupljeno ponovo iskoristimo, a ako ne možemo, RECIKLIRAJMO!!!

 Evo nekih saveta za ekološki savesnije ponašanje:

  1. Ponesite svoj ceger . Ako ga zaboravite, tražite papirnu kesu i spakujte što više stavki u jednu.
  2.  Pokušajte da smanjite broj proizvoda koji kupujete, kupovinom većih pakovanja, pa njih reciklirajte.
  3. Prebacite se na email prijem izveštaja iz banke, elektrodistribucije, novina i slično.
  4. Kupite proizode koji su zapakovani u karton ili papir umesto u stiropor.
  5. Izbegavajte proizvode za jednokratnu upotrebu kao što su papirni tanjiri, čaše, ubrusi.
  6. Kod pakovanja poklona, koristite kese koje mogu ponovo da se koriste umesto ukrasnog papira ili ponovo iskoristite ukrasni papir.
  7. Očigledan savet, ali ne kupujte ništa što vam nije potrebno ili za šta postoji ekološki bolja alternativa.
  8. Postoji mnogo organizacija koji prihvataju vašu garderobu i uredjaje i ponovo ih prodaju neprofitnim organizacijama. Ovo pomaže drugima i može čak i da smanji porez.
  9. Prodajte nepotrebno na sajtovima za preprodaju polovne robe. Vaše smeće je možda tudje blago.
  10. Kompostirajte. Ovo jednostavno znači odvajanje kore voća, povrća i drugog otpada od hrane kao što su ljuske od jaja ili kafa, i stavljanje u neki prostor za kompostiranje. Ovo smanjuje otpad i eliminiše negativne mirise iz kuhinje. A doneće i nutrijente vašoj bašti ako ga tu iskoristite kao djubrivo. 
  11. Operite ono što reciklirate. Nemojte na primer ubacati plastiku sa ostacima hrane u kontejner za reciklažu.
  12. Koristite biorazgradive sapune i deterdžente. Na ovaj način voda od pranja ruku ili sudova može se koristiti za zalivanje biljaka ili kao voda za vodokotlić.
  13. Koristite razdvajajuću kantu ili neki drugi način za efikasnu podelu otpada.

Kupujte proizvode napravljene od recikliranih materijala

Bitno je ne samo reciklirati nego i podstaći kupovinu recikliranih proizvoda. Danas, zahvaljujući nedavnoj velikoj aktivnosti u “zelenom pokretu”, primetićete da je sve više proizvoda napravljenih od recikliranih materijala. Na ovaj način se šalje i jasna poruka kompanijama koje prave proizvod da daju više pažnje pakovanjima koja mogu da se recikliraju.

Naznaka za ovo je simbol reciklaže na proizvodu.

Svakog dana se traži sve više pametnih načina za pravljenje jednokratnih proizvoda kao što su ubrusi, kartonske kutije, plastične kutije, flomasteri, ketridži, boje, kante itd koje mogu omogućiti senzibilniju obradu posle korišćenja.

Smanjite elektronski otpad kroz recikliranje elektronike

Zbog ubrzanog razvoja tehnologije, stvoriena je velika masu elektonskog otpada širom sveta. Ovakav otpad je toksičan ako ga se ne rešimo na pravilan način. Hemikalije, metali, lepkovi, plastike i slične materije koje se u njima javljaju mogu da izazovu i zdravstvene i ekološke probleme.

Zbog ovog razloga, WEEE (Waste Electrical and Electronic Equipment) direktiva u Evropskoj Uniji drži biznise, proizvodjače i prodavače odgovornim ako njihovi proizvodi završe na otpadu ili budu zapaljeni. Neke nove regulacije uključuju razdvajanje proizvoda na delove i njihovu zasebnu obradu.

Ako televizori, monitori, kompjuteri, mobilni telefoni, baterije i druga potrošačka elektronika rade, oni mogu da budu prodati ili donirani, čime im se produžuje životni vek. Ukoliko ne rade, proizvodjačke kompanije će ih zbog regulacija prihvatiti ne bi li se korektno rešili ovakvog otpada.

Činjenice o recikliranju

Studije pokazuju da:

  • Više od  60% otpada koji završi u kantama može da se reciklira.
  • Oko 16% cene proizvoda se troši na pakovanje, što postaje potpuno protraćeno ako se posle korišćenja isto ne iskoristi na neki način
  • 80% vozila se može recikirati
  • Aluminijumske limenke mogu potpuno da se recikliraju I jako brzo ponovo iskoriste
  • Staklo u potpunosi može da se reciklira i ponovo iskoristi
  • 24 drveta se iseče da bi se napravila jedna tona papira
  • Za reciklirani papir je dokazano da stvara 70% manje zagadjenja u poredjenju sa nereciklirajućom produkcijom papira.
  • Plastici koja često može biti reciklirana treba 500 godina da se razloži
  • Jedna reciklirana limenka sačuva dovoljno energije za dvočassovni rad televizora
  • 70% manje energije se koristi za reciklažu papira u poredjenju sa pravljenjem papira od sirovih materijala
  • Jedna reciklirana staklena boca može da sačuva dovoljno energije za napajanje PC-ja 25 minuta

Imamo samo jednu planetu!

Nadam se da vam je ovaj članak ukazao na važnost truda pojedinca, gde on ima ulogu pametnog konzumiranja, recikliranja, ali i edukovanja. Moramo smanjiti zagadjenje i potrošnju energije. Jedino tako brinemo o planeti, jer jedino tako će se i ona brinuti o nama.

Šta ćete vi preduzeti?

Autor: Sandra Radojević