Sedam japanskih reči koje će vas smiriti

, LIFESTYLE

Nova knjiga „Živeti prema Ikigai i drugim japanskim rečima”, čiji je autor Mari Fuđimoto, daje prevod  43 japanskih reči koje mogu pomoći ljudima sa Zapada da promene svoj način života. Izabrali smo 7 najzanimljivijih.

„Kada sam imala dve godine, moja porodica se preselila u seoski gradić, u oblasti Kansai, da bi provela vreme sa starim roditeljima mog oca“, piše autorka u uvodu svoje nove knjige.

„S ljubavlju se sećam da sam Obon, festival koji odaje čast precima, provela u kući svoje bake i deke, koji su imali više od 100 godina.“ Ova knjiga ne prikazuje samo sećanja iz detinjstva, već oslikava i autorkin stav o dominantnim zapadnjačkim vrednostima.

Fuđimoto-lingvista i direktorka japanskih studija na Gradskom univerzitetu u Njujorku, veruje da nam otkrivanje važnih reči i fraza iz drugih kultura, može pomoći da razumemo bolje naše živote.

„Na Zapadu težimo savršenstvu, uvek želimo da budemo savršeni i da uradimo što više kako bismo ispunili očekivanja drugih ljudi. Razmišljajući o tradicionalnom načinu života u Japanu, koji su vodili moji baka i deka, shvatila sam da na trenutak treba da stanemo, pogledamo okolo i prihvatimo stvari koje obično ne cenimo, kao što je starenje.“


Mugon-no gyō: Specifična tiha meditativna praksa koja traži od vas da odvojite trenutak i razmislite pre nego što nešto uradite

Smirenost prožima mnoge fraze ove knjige, bilo da potiče iz prihvatanja stvari koje su van naše kontrole, ili iz osećanja poštovanja prema stvarima i ljudima koji nas okružuju. Južnoafrički umetnik David Buchler je živeo u Japanu sedam godina: „Kada govorim sa ljudima na japanskom, svestan sam svojih gestikulacija, nivoa ljubaznosti i svega što kažem, razmišljajući o tome kako će moje reči uticati na sagovornika. To je veoma drugačiji pristup razgovoru.“

Knjiga pokriva razne teme, kao što su harmonija, zahvalnost i vreme. Fuđimoto nam nudi put u kulturu koja se često strancima čini udaljenom.


Fukinsei: Lepota u asimetriji. Simetrija predstavlja savršenstvo, a ono je strano ljudskom iskustvu. Umetnost mora da donese osećaj alternativnih mogućnosti, prihvatajući promenu.

Teinei: Učtivost gde svaki gest treba da se izvede sa posvećenošću i preciznošću. Treba pridati veliki značaj ispravnom ponašanju

„Učenje jezika me dosta smirilo – promenio sam način na koji pristupam stvarima.“, kaže Buchler. On je odabrao frazu Mono no aware ili Prolaznost lepote. „Radi se o tome da treba istovremeno da budemo i tužni i zahvalni prema prolaznosti života, isto kao i prema odnosu između života i smrti. U Japanu su godišnja doba jasno podeljenja, vi zaista postanete svesni života, smrti i prolaznosti. Postajete svesni važnosti svakog trenutka u vašem životu.“


Mono no aware: Prolaznost lepote. Gorko-slatki osećaj da smo svedoci ciklusa života, znajući da ništa od toga nije trajno.

Knjiga takođe pokazuje kako geografski uslovi mogu da utiču na razvoj vokabulara neke zemlje. „Japan je mala zemlja okružena okeanom, površina naseljene teritorije je ograničena“, kaže Fuđimoto. „U predmodernom Japanu su uslovi života bili jako teški i ljudi su morali da nauče kako da se nose s tim – umesto da budu uznemireni i ogorčeni na to što im priroda može doneti,  Japanci su našli način da se suoče sa prirodnim katastrofama i naučili da cene svari koje ih okružuju.“


Shoganai je podstnik da ponekad moramo prihvatiti stvari takve kakve jesu, oslobađajući se od negativnih osećanja

 „Sećam se da su tajfuni i zemljotresi odneli na hiljade života u mojoj prefekturi.“, piše Fuđimoto u svom uvodu. „Tako su Japanaci razvili svoj način života i svoju filozofiju, živeći u harmoniji sa prirodom. Koren toga se nalazi u drevnoj autohtonoj religiji – Šintoizmu. Danas se taj sistem verovanja razvio u jedinstveno japanski način procene lepote.“


Kodawari: Skrupulozno i odlučno pridavanje pažnje detaljima. Nastaje iz strasti i samodiscipline.

Fuđimoto priznaje da postoje esencijalni elementi lepote, kao što je simetrija, kompozicija, mladost,  živahnost, ali sa druge strane tvrdi da smo skloni da primećujemo samo te pozitivne strane, dok olako odbacujemo ružnoću, nesavršenost, starost i smrt. Tradicionalna japanska estetika je, suprotno tome, zasnovana na neporecivoj istini prirode; sve u prirodi je prolazno, ništa ne traje, i ništa nije savršeno.


Yūgen ističe ono što je misteriozno i duboko , to je vrsta lepote koja potiče iz potcenjivanja

Ova knjiga će vam pomoći da bolje razumete određene fraze u japanskom jeziku. Počećete da vidite svet na dva različita načina: „Ako samo promenite brzinu, možete videti više lepote u svetu.“, kaže Fuđimoto. „Samo mala promena uma ili perspektive: U svetu ima toliko velikih stvari koje ne primećujemo ili ne cenimo.“ 

Preuzeto sa: https://www.bbc.com/

Autor: Dragana Lanzolla