Ishranom do bolje koncentracije

, AKTUELNO

Mozak, najveći potrošač energije i kiseonika, jedini je organ koji se ne regeneriše, pa se broj neurona od samog našeg rođenja smanjuje. U skladu sa tom činjenicom, treba znati kako što duže da očuvamo krepkost uma, uz određene umne vežbe, zatim fizičke aktivnosti i naravno ishrane. Sledeći put kada umorni započnete čitanje nove lekcije, umesto što ćete provesti sate pokušavajući da se skoncentrišete bez uspeha, što će vas odvesti odustajanju, odlaganju obaveza ili samoprebacivanju, razmislite o svojim dnevnim aktivnostima.

Ako vam se dan svodi samo na sedentarne i umne aktivnosti, setite se da je mikrocirkulacija mozga povezana sa perifernom cirkulacijom, tako da vam bilo kakva fizička aktivnost povećava bistrinu uma. Kada ste već jednom rešili da uvedete promene u svoj dnevni ritam, onda bacite pogled na svoj jelovnik. Brzi šećeri, kofein, možda čak i pilule za koncentraciju? Zablude su da vam ovakve stvari poboljšavaju učinkovitost pamćenja. Brzi šećeri povećavaju trenutno budnost, ali ubrzo posle apsorpcije dolazi do naglog pada glikemijskog indeksa i vaše telo će trebati još doza. Kofein pozitivno utiče na koncentraciju, ali samo u preporučenim dozama, tako da budite sigurni da visoke količine kofeina nisu proporcionalne smanjivanju vaših obaveza. Možete “zaraditi” manjak sna, što će vas opet odvesti u hroničan umor i začarini krug sa obavezama-kofeinom-manjkom koncentracije. Dakle, koja je to onda hrana koja će nam pomoći da učenje podignemo na viši nivo?

Slobodni radikali svakodnevno “napadaju” naš organizam, a najviše mozak. Odbrana protiv njih su antioksidansi – vitamini C i E, beta karoten, cink, selen. Izvore C vitamina nalazimo dosta u citrusnom voću (limun, pomorandža, nar, grejpfrut), ali i u jabukama, paprici, bobičastom voću, paradajzu. Vitamin E je vitamin rastvorljiv u mastima, tako da njega moramo da potražimo u masnijim namirnicama kao što su hladna ceđena biljna ulja (maslinovo, kukuruzno, laneno, susamovo ulje), orašasti plodovi i semenke, pšenične klice. Pored vitamina E, ove namirnice obezbeđuju i dnevne doze omega 3 masnih kiselina, koje štite od degerativnih bolesti krvnih sudova, pa samim tim i mozga. Beta karoten je biljni pigment koji se, zavisno od potrebe, u našem organizmu transformiše u vitamin A. Beta karoten se mahom nalazi u narandžasto obojenom voću i povrću kao što su šargarepa, kajsija, bundeva, ali i u tamno zelenom lisnatom povrću. U zelenom lisnatom povrću (kelj, brokoli, spanać, peršun) se nalazi i vitamin K koji sprečava oksidativne procese ćelija (iako sam vitamin K nije antioksidans), a to pojačava moždane funkcije i popravlja sposobnost pamćenja. Pored toga, ovaj vitamin je antikoagulans, štiti i jača kosti i sprečava kalcifikaciju arterija.

Celovite žitarice će vam održavati stabilan šećer u krvi, tako da su kaše od ječma, ovsa, raži, zatim integralni pirinač i integralni hleb, preporučljivi pred učenje. Ova hrana ne opterećuje digestivni trakt i obezbediće vam bistrinu uma. Ako vam pak posle nekog vremena zatreba doza brzih šećera, počastite sebe tamnom čokoladom, ona će vam pored toga obezbediti antioksidanse i malu dozu kofeina koji će stimulasati proizvodnju endorfina koji nam donosi osećaj radosti. Slobodno dajte sebi oduška, jer to je ono što nam pomaže da se izborimo protiv stresa i što nam daje krepkost za dalje učenje.

I na kraju, važno je spomenuti hidrataciju koja obezbeđuje dobru prokrvljenost mozga. U vreme kada su sve popularnija pića sa raznim dodacima, energetska pića i tako dalje, zaboravilo se koliko šolja kvalitetnog čaja može doprineti celokupnom zdravlju čoveka. Najbolji čajevi za poboljšanje moždanih aktivnosti su ginko biloba, zeleni čaj, čaj od ruzmarina, matičnjak.

Sunčica Karanović

Izvor fotografija: bing.images